Cijene nekretnina rastu, unatoč očekivanjima i prognozama prema kojima su se vrijednosti „kvadrata“ trebale stabilizirati, ako ne i pojeftiniti. Pandemija i potres promijenili su tržište, ali kupci i dalje kupuju nekretnine kao da sutra ne postoji. Iako nemaju ništa protiv takvog trenda, i agente za nekretnine takva pomama pomalo čudi.
„Naša agencija imala je bolji siječanj nego ikada“, kaže nam Nataša Mršić iz riječke agencije Dogma. Na napuhane cijene upozorila je i Hrvatska narodna banka. Rast cijena nekretnina potaknut državnim subvencijama mogao bi biti jedan od rizika koji su pred našim gospodarstvom.
Zagrebačke cijene nekretnina
Dok se brojne tvrtke zatvaraju, a ljudi ostaju bez posla, nekretnine su i dalje tražena roba, osobito u nekoliko većih gradova. U Zagrebu je, primjerice, primjetan trend iseljavanja iz centra zbog posljedica potresa. Najviše se traži novogradnja, pa je tako Trešnjevka Sjever postala veliko gradilište i jedan od najtraženijih kvartova. Nikad povoljniji uvjeti kreditiranja, strah od života u starim zgradama i izostanak turista koji su donosili prihod od dnevnog najma ubrzali su odlazak iz centra i donijeli rast cijena novogradnje.
U posljednje dvije godine tražene cijene za stanove u Zagrebu su porasle za čak 8,73 posto, a za kuće 8,36 posto.
Prema podacima oglasnika Njuškalo.hr, potresom pogođeni i još uvijek neobnovljeni centar grada bilježi pad cijena nekretnina. Nakon vrhunca koji su cijene dosegle uoči pandemije, a tada se za jedan kvadrat tražilo oko 2600 eura, početkom ove godine prosječna tražena cijena je oko 2500 eura. Odnosno, cijene su pale za oko 100 eura po kvadratu. Osim u centru, više od 2200 eura traži se za kvadrat stana na Trešnjevci (2201,97 eura) i Trnju (2281,25 eura).
Najniže prosječne tražene cijene stanova su u Brezovici (1212,63 eura) i Sesvetama (1456,58 eura).
Cijene stanova u Rijeci
Zbivanja protekle godine nimalo nisu utjecala na trend rasta cijena stanova u Rijeci. Prema podacima Njuškala s početka ove godine prosječna cijena kvadrata iznosi 1780 eura i viša je čak 16 posto u odnosu na siječanj 2019.godine.
“Iskustva iz prakse su potpuno neočekivana. Naša agencija imala je najbolji siječanj ikada.To se možda može objasniti time što je manje ljudi bilo na skijanju, ali opet je neobično da su toliko kupovali nekretnine”, objašnjava nam Nataša Mršić, agentica za nekretnine iz Rijeke. Ljudi se, kaže, puno brže odlučuju na kupnju.
Tko su kupci stanova i koje se nekretnine najviše prodaju?
Pitate li se tko su kupci, evo odgovora. Kupci su svi – mladi parovi i samci koji kupuju putem APN-a, ljudi koji u nekretnine ulažu ušteđeni novac pa i naši naši državljani koji žive u inozemstvu i doslovno putem skype-a kupuju nekretnine.
“U samo četiri godine kupnja ekskluzivnih nekretnina se povećala 12 puta! Ovaj podatak zaista zapanjuje.“
Nataša Mršić, Dogma nekretnine
Cijene nekretnina u Splitu
I najveći grad na obali, Split, bilježi više cijene nekretnina. No, uz more su kuće skuplje od stanova. Kvadrat kuće u protekle dvije godine poskupio je za oko 5 posto i iznosi 3122 eura. Tražene cijene stanova rasle su za 6,85 posto i sada iznose prosječno 2987 eura po kvadratu.
Dubrovačke cijene nekretnina u padu
Slabija turistička sezona odrazila se na tržište nekretnina u Dubrovniku, poznatom po najskupljim kvadratima. Za razliku od Splita i Zagreba tražene cijene nekretnina padaju. Tako se za samo jedan četvorni metar stana prosječno traži 3628 eura/m2, što je u odnosu na početak 2019. manje za 5,22 posto. I kuće su pojeftinile i to gotovo 12 posto.
U Zadru jednako rastu cijene kuća i stanova
U Zadru cijene nekretnina stabilno rastu. Tražene cijene stanova od početka 2019. godine porasle su za 5,86 posto i sada se za kvadrat prosječno traži 2259 eura. Jednako su rasle i cijene kuća, odnosno 5,66 posto, a trenutačna prosječna tražena cijena kvadrata kuće je 1577.
U Osijeku rast cijena nekretnina gotovo 10 posto
Na istoku Hrvatske cijene su višestruko niže nego u Zagrebu i gradovima na obali. Osijek u posljednje dvije godine drži stabilne cijene svojih kvadrata, sa trendom rasta.
U Osijeku je tražena cijena kvadrata početkom 2019. godine iznosila 966 eura, dok je sada za kvadrat potrebno prosječno izdvojiti 1063 eura, odnosno gotovo 10 posto više. Za 1 četvorni metar kuće prosječno se traži 731 euro, što je tek 30 eura više u odnosu na period od prije dvije godine.
Trend rasta cijena se nastavlja
Jednako kao i zakon ponude i potražnje, na cijene i tržište nekretnina utječe i statistika, smatra Vice Šantak, stručnjak za nekretnine iz agencije Rivalitas. Jedan od glavnih problema jest što se statistika koja se najčešće objavljuje radi po oglašenim cijenama nekretnina. Dobar dio nekretnina u oglasnicima je oglašen po zaista nerealnim cijenama, kaže Vice, a takve cijene se onda uzimaju u obzir pri izračunu statistika. Ali, i formiranju cijena.
Nekretnine s realnim cijenama se prodaju, ostatak se mjesecima ili čak godinama “vrti” po oglasnicima. Cijene u pravilu porastu kada krene APN – državno sufinanciranje kreditiranja kod kupovine nekretnina.
Pa, evo kako se pumpaju cijene, objašnjava Šantak…”Prije APN-a, za stan prosječne veličine 60 m2, tjedno imamo 15tak poziva, a kada krene APN broj poziva se udvostruči – jer svi zovu za sve. Prodavatelji dobiju dojam da je puno više zainteresiranih koji bi kupili njihov stan – pa podignu cijenu u oglasu. Zatim to vide drugi prodavatelji i imamo lančanu reakciju nerealnog rasta cijena. Treba reći da se po tim višim cijenama najčešće i prodaju najtraženiji stanovi do 50 m2, ali prodavatelji većih nekretnina slijede te cijene po m2 i tako imamo promjenu cijena na tržištu.”
Sličan trend nas, po svemu sudeći, očekuje i ove godine.