Velike krize najbolje nam pokazuju kolikom se riziku izlažemo kad odlučimo kupiti stan na kredit bez pomnog promišljanja. Stoga, prije negoli počnete sanjariti o tome koliko bi soba vaš budući životni prostor trebao imati, kako bi trebao biti uređen, realno sagledajte svoje financijske mogućnosti!
Ne zaboravite da je kredit dugoročni odnos s bankom, koji traje dulje od većine brakova u Hrvatskoj (prosječni brak u Hrvatskoj traje 14,8 godina).
Koliko mjesečno možemo izdvojiti za kredit?
Prije svega, kada krećemo u zaduživanje treba otkriti koliko možemo izdvojiti za mjesečni obrok koji ćemo vraćati banci. Pritom uzmite u obzir da velik dio mjesečnog prihoda ode na hranu i režije. Uvijek su tu i neplanirani troškovi. Stoga mjesečni obrok ne bi trebao iznositi više od trećine ukupnog iznosa kojeg obitelj trenutačno zarađuje.
Banke su posljednjih godina pooštrile uvjete kreditiranja, tako da se nemojte iznenaditi kada vas u banci za traženi kredit zatraže ili dodatno osiguranje ili hipoteku. Računajte da je to za vas dodatni rizik, dakle, pokušajte provjeriti kakve vam uvjete nude u drugim bankama.
Cijena kredita ili koliko ćemo za posuđeni iznos vratiti banci?
Ono što prvo gledamo kod kredita je efektivna kamatna stopa, jer ona pokazuje stvarni trošak kredita. U EKS banke ubacuju troškove vezane uz ugovor o kreditu ili instrumente osiguranja (životno ili neko drugo).
Nominalna kamatna stopa je osnovica za izračun koliko ćete novca više od posuđenog vratiti banci, ali bez uključenih dodatnih troškova.
Fiksna ili promjenjiva kamatna stopa
Kamatni rizik postoji i kod fiksne i kod promjenjive kamatne stope. U slučaju fiksnih kamatnih stopa, postoji rizik da će kamate u budućnosti biti niže od onih danas, ako su sada na višim razinama. A kod promjenjivih uvijek se bojimo da bi one mogle rasti.
Prije konačnog potpisa na kredit dobro je usporediti kredite različitih banaka, ali i različite planove otplate. Danas banke nude stambene kredite s promjenjivom, fiksnom ali i kombiniranom kamatnom stopom, pa prije odlaska u banku dobro je proučiti HNB-ovu aplikaciju koja uspoređuje ponude banaka i to prema 7 osnovnih kriterija.
Ono što najviše utječe na cijenu kredita, točnije iznos koji ćete vratiti banci je – vrijeme otplate. Što je rok otplate dulji, kredit je skuplji.
Dilema: rate ili anuiteti?
I naravno još je tu i dilema: vraćati kredit u ratama ili anuitetima. Otplata u anuitetima specifična je po tome što je cijelo vrijeme otplate jednak mjesečni iznos koji vraćate banci. Također u početku otplaćujete uglavnom kamate, a glavnica sporo pada.
Kod rata je suprotno. U mjesečnom obroku jednak je iznos glavnice i kamate (50:50) pa se s približavanjem kraja otplate iznos koji plaćate banci smanjuje.
I svakako, od banke zatražite otplatni plan za čitavo razdoblje: tada će vam odmah postati jasno koliko ćete vratiti banci, ali i to možete li podnijeti visinu rate ili je ipak podnošljivije vraćati kredit u anuitetima.