Velike krize najbolje nam pokazuju u koje se rizik upuštamo kada kupujemo nekretninu. Stoga, prije negoli počnete sanjariti o tome koliko bi soba budući životni prostor trebao imati, kako bi trebao biti uređen, realno sagledajte svoje financijske mogućnosti.
Ne zaboravite da je kredit dugoročni odnos s bankom, koji traje dulje od većine brakova u Hrvatskoj (prosječni brak u Hrvatskoj traje 14,8 godina).
Koliko mjesečno možemo izdvojiti za kredit?
Prije svega, kada krećemo u zaduživanje treba otkriti koliko možemo izdvojiti za mjesečni obrok koji ćemo vraćati banci. Pritom uzmite u obzir da velik dio mjesečnog prihoda ode na hranu i režije. Uvijek su tu i neplanirani troškovi. Stoga mjesečni obrok ne bi trebao iznositi više od trećine ukupnog iznosa kojeg obitelj trenutačno zarađuje.
Banke su posljednjih godina pooštrile uvjete kreditiranja, tako da se nemojte iznenaditi kada vas u banci za traženi kredit zatraže ili dodatno osiguranje ili hipoteku. Računajte da je to za vas dodatni rizik, dakle, pokušajte provjeriti kakve vam uvjete nude u drugim bankama.
Kredit u kunama ili eurima?
Povijest nas je naučila gorku lekciju da je uzimanje kredita vezanih za neke druge valute (primjerice švicarski franak) riskantan posao. Općenito vlada uvjerenje da manje rizike sa sobom nosi kredit u nacionalnoj valuti.
No teško je procijeniti što će se događati s kunama u budućnosti, a rizika u slučaju većih potresa u potpunosti nije lišen ni euro. Kad uvedemo euro, valutnog rizika više neće biti.
Cijena kredita ili koliko ćemo za posuđeni iznos vratiti banci?
Ono što prvo gledamo kod kredita je efektivna kamatna stopa. To je ona stopa u kojoj su uračunati svi troškovi kredita. Kamatni rizik postoji i kod fiksne i kod promjenjive kamatne stope. U slučaju fiksnih kamatnih stopa, postoji rizik da će kamate u budućnosti biti niže od onih danas, ako su sada na višim razinama. A kod promjenjivih uvijek se bojimo da bi one mogle rasti.
Kod efektivne kamatne stope treba imati na umu da će ona biti niža ako nema troška obrade kredita, procjene vrijednosti nekretnine ili se kao instrument osiguranja ne mora ugovarati osiguranje (životno ili neko drugo).
Prije konačnog potpisa na kredit dobro je usporediti kredite različitih banaka, ali i različite planove otplate. Danas banke nude stambene kredite s promjenjivom, fiksnom ali i kombiniranom kamatnom stopom, pa prije odlaska u banku dobro je proučiti HNB-ovu aplikaciju koja uspoređuje ponude banaka i to prema 7 osnovnih kriterija mHNB.
Ono što najviše utječe na cijenu kredita, točnije iznos koji ćete vratiti banci je vrijeme otplate. Što je rok otplate dulji, kredit je skuplji.
Dilema: rate ili anuiteti?
I naravno još je tu i dilema: vraćati kredit u ratama ili anuitetima. Otplata u anuitetima specifična je po tome što je cijelo vrijeme otplate jednak mjesečni iznos koji vraćate banci. Također u početku otplaćujete uglavnom kamate, a glavnica sporo pada.
Kod rata je suprotno. U mjesečnom obroku jednak je iznos glavnice i kamate (50:50) pa se s približavanjem kraja otplate iznos koji plaćate banci smanjuje. I svakako, od banke zatražite otplatni plan za čitavo razdoblje: tada će vam odmah postati jasno koliko ćete vratiti banci, ali i to možete li podnijeti visinu rate ili je ipak podnošljivije vraćati kredit u anuitetima.