Visoke cijene stanova u Zagrebu ne umanjuju interes za kupnjom. Dapače, novogradnja koja podiže prosjek cijena brzo se rasproda. Jedan od trenutno najpoželjnijih kvartova, zagrebačka Trešnjevka postala je veliko gradilište. Na mjestu starih obiteljskih kuća niču stambene višekatnice, jedna na drugoj. Dok se lijevaju temelji, stanovi su već rasprodani. A cijene? I ove godine na živost tržišta već utječu i državne subvencije za stambene kredite. Već je viđeno da uoči natječaja raste potražnja, pa i cijene. Očekujući da se otvori javni natječaj APN-a kupci već zovu agencije i traže stanove. Pripomoći će i povoljne kamate na stambene kredite, koje bi ove godine mogle biti još niže.
Zastoj prometa nekretninama
Petrinjski potres nanio je nove rane zagrebačkom središtu, a ni stare nisu zaliječene. U stanovnike se ponovno uvukao nemir i mnogi razmišljaju o odlasku na sigurnije lokacije. Možemo očekivati i zastoj prometa nekretninama, rekla nam je nedavno agentica za prodaju nekretnina Jelena Kravoščanec Todorović, misleći prvenstveno na starije zgrade iz središta Zagreba. Faktor sigurnosti sigurno će utjecati na cijene stanova u Zagrebu. I to tako da rastu cijene tražene robe, a to je novogradnja.
Realne cijene nekretnina
Cijene stanova u oglasnicima su tražene cijene i one su najčešće više od postignutih. Prosjek traženih cijena je stoga i viši od realnih. Postignute cijene ima Porezna uprava. Riječ je o iznosima koji se upisuju u kupoprodajni ugovor, a javna je tajna da se i u te iznose može sumnjati. Za koliko je kuna ili eura nekretnina prodana pouzdano znaju, čini mi se, samo agencije. A i one vode svoj evidencije. Prema podacima agencije Opereta prosječna realna cijena stanova u Zagrebu lani je iznosila je 1800 eura/m².
Prosječna cijena stanova u Zagrebu
Iste podatke o prosječnoj cijeni stanova u Zagrebu objavio je i RTL, prema podacima Burze nekretnina.
Prosječna cijena stanova
- Zagreb 1808 eura/m²
- Hrvatska 1630 eura/m²
Izvor: Burza nekretnina
Ove brojke su statistički prosjek cijena skuplje novogradnje i povoljnije starogradnje. Za Hrvatsku, primjerice, tu ulazi i kvadrat stana od 700 eura u nekoj slavonskoj općini, ali i kvadrat od 5 tisuća eura u Splitu.
U globalu, u usporedbi s proteklim razdobljem cijene stanova u Zagrebu porasle su za 8 posto, a u Hrvatskoj za 6 posto. No, kako god okreneš, rastu li ili padaju cijene, na tržištu nekretnina uvijek se nešto događa. Sve dok se ljudi rađaju i umiru, tu je i potreba za većim ili manjim stanom, potreba za domom.
Prema podacima Porezne uprave godišnje se u Zagrebu dogodi oko 10 tisuća transakcija, kupoprodaja nekretnina, a lani je zabilježen pad od 16 posto, u kvartovima pogođenim potresom čak 50 posto.
Novogradnja u Zagrebu
I tu dolazimo do velikog interesa za novogradnjom. Kupci traže nove, sigurnije stanove i kvartove kao što je Trešnjevka.
Prema još nepotpunim podacima Državnom zavoda za statistiku, prošle godine je izdano oko 4.300 građevinskih dozvola za stambene zgrade, za otprilike 13 tisuća novih stanova. I jedan podatak koji također govori o trendu i zahtjevima kupaca je prosječna veličina stana. Novi stanovi su u prosjeku veliki 93 m².
Tržište nekretnina u 2021 godini
Prema procjeni agenata za nekretnine, cijene su stabilne. Analitičari bi preciznije rekli- cijene stabilno rastu. Ono što je dobro iz cijele ove situacije nakon koronakrize i potresa, jest to da dolazi do diferencijacije cijena starih i novih stanova. Razlike između cijena novogradnje i starogradnje trebale bi postojati i biti izraženije nego dosad. Lokacija će, naravno, uvijek biti važna za formiranje cijene, ali sigurnost je sad isplivala na visoko mjesto zahtjeva.
Kupci su se promijenili. Sad više gledaju stanje cijele nekretnine, raspituju se za pričuvu i planove zgrade.
I lani su cijene, u drugom tromjesječju, nakon potresa i unatoč pandemiji, počele rasti. Kada stignu podaci za cijelu godinu, ukupni godišnji rast cijena mogao bi iznositi 7,3 posto, zaključili su analitičari Raiffeisen banke. Značajnije promjene na tržištu nekretnina ne očekuju ni tijekom 2021. Prema njihovom scenariju, koji uključuje početak oporavka, koronakriza neće značajnije utjecati na tržište nekretnina i građevinski sektor.
Tome u prilog idu i vrlo niske kamatne stope na štednju, pa su nekretnine i dalje omiljeni oblik štednje. Na veći interes za kupnju utječu i niske kamatne stope za stambene kredite te konačno, nastavak Vladinih subvencija za stambene kredite – APN. Sve će to, predviđaju analitičari, dovesti do veće potražnje pa i promjene cijene stanova i u Zagrebu. Slijedi nam, kažu, blagi pritisak na rast cijena stambenih nekretnina.