Veliki broj hrvatskih građana po sadašnjim cijenama si ne može priuštiti nekretninu. Mnogi koji su blizu odluke o kupovini doma čekaju pad cijena nekretnina, no on nikako da se dogodi. Nema više ni APN-a koji je posljednjih 7 godina kreirao povećanu potražnju zbog državnih subvencija.
Hoće li se ove godine situacija preokrenuti u korist kupaca? Sudeći prema mišljenju struke-teško!
Iako se od kraja 2022. bilježi usporavanje tržišta nekretnina, do kraja ove godine ne očekuje se značajniji pad cijena, zaključeno je na 35. Forumu poslovanja nekretninama koje se u organizaciji HGK i Udruženja poslovanja nekretninama održao u Šibeniku.
Prosječne cijene nekretnina u Hrvatskoj
Prema podacima Njuškala za Hrvatsku u 2022. godini, prosječna cijena kvadrata kuće povećala se za čak 15% u odnosu na prethodnu godinu i iznosi 1.863 EUR.
Za kvadrat stana traži se u prosjeku 2.658 EUR, što predstavlja povećanje od visokih 17% na razini cijele države.
Najskuplji kvadrati očekivano su na priobalju. Prva tri mjesta na tronu, kada je u pitanju prosječna cijena stambenog kvadrata u RH, nedvojbeno zauzimaju Dubrovačko-neretvanska (2.843 EUR), Splitsko-dalmatinska (2.753 EUR) i Istarska županija (2.559 EUR).
Tko si to može priuštiti dok ne dođe do pada cijena nekretnina?
Nepriuštivost nekretnina je veliki izazov sve većem broju hrvatskih građana, stoga je krajnje vrijeme da država odnosno jedinice lokalne samouprave počnu sustavno i analitički promišljati o primjerenim modelima jer postojeći ne postižu cilj.
Prisutan je manjak ponude u svim segmentima, pogotovo u novogradnji, a sve je veći problem i nepriuštivost nekretnina u većim gradovima na obali i Zagrebu, rečeno je na 35. Forumu poslovanja nekretninama.
U zadnjih nekoliko godina tražene cijene stambenih nekretnina rasle su većom stopom nego realizirane. Razlika se u 2022. povećala u odnosu na 2021. te je iznosila 23 posto, što ukazuje da su tražene cijene previsoke.
Iako je ukupan broj transakcija stambenim nekretninama u prošloj godini porastao za 12,6 posto u odnosu na 2021., posrednici u prometu nekretninama zabilježili su usporavanje tog trenda krajem prošle i početkom ove godine, što se pripisuje sve manjem broju građana koji žele kupiti ili si mogu priuštiti nekretnine s nerealno visokim cijenama.
Aktivnost na tržištu nekretnina u ovoj godini ovisit će o uobičajenim makroeknomskim pokazateljima poput stope BDP-a, ali o tome hoće li doći do potrebne segmentacije i veće diferencijacije cijena, prema kriteriju novogradnja-rabljena nekretnina, ali i svih drugih kriterija.
“Neće se više lako i brzo prodavati rabljene, zapuštene nekretnine na neatraktivnim lokacijama, po nerealno visokim cijenama, jer se ‘potrošio’ fond kupaca koji su ih spremni ili u mogućnosti platiti. Više nema APN-a koji je potaknuo mnoge da kupe preskupe nekretnine. Dovršeno je i uvođenje eura, koje je snažno utjecalo na povećanu potražnju u 2022.”
Lana Mihaljinac Knežević, predsjednica strukovne grupe Udruženja poslovanja s nekretninama Komore Zagreb
Hoće li se do kraja 2023. dogoditi pad prosječne cijene nekretnina?
Veliki pad prosječnih cijena nekretnina ne očekuje se u ovoj godini, pogotovo ne luksuznih novogradnji, ocjenjuje Mihaljinac Knežević, jer će vrlo mali broj izgrađenih nekretnina u tom segmentu nalaziti kupce.
Tržište na obali je pod značajnim utjecajem stranih kupaca, posebno tijekom 2021. i 2022., a trend je nastavljen i u ovoj godini te je sada svaki treći kupac nekretnine na Jadranu stranac, najčešće državljanin EU-a.
Rast potražnje prati rast cijena svih vrsta nekretnina i zemljišta uz more.
Novogradnje u većim gradovima dostigle su vrlo visoke cijene i kreću se od 3.000 eura do 5.000 eura pa čak i više, ovisno lokaciji i standardu gradnje i opreme, te su postale teško dostupne hrvatskim građanima.
“Država bi trebala donijeti kvalitetan dugoročni program za stambeno zbrinjavanje. Prvenstveno mislim na gradnju stambenih parkova na državnom zemljištu, nedaleko od većih gradova. Primjerice da se grade stambeni parkovi na zemljištu lokalne samouprave. Novi kvartovi s kompletnom infrastrukturom, školama, vrtićima, sadržajima naselja, organiziranim javnim prijevozom, na lokacijama cca. 30 tak kilometara od većih gradova”.
Jasminka Biliškov, dopredsjednica Udruženja trgovaca nekretninama pri HGK
Cijene takvih stanova bi trebale biti značajno povoljnije, i za kupnju i za dugoročni najam, ističe Biliškov. Gotovo sve države EU-a imaju modele priuštivog stanovanja, različiti su, ali generalno se temelje na javno-privatnim partnerstvima kojima se na tržište puštaju priuštivi stanovi za najam.
Online edukacija za agente
Na Forumu u Šibeniku najavljeno je pokretanje online edukacije za stručni ispit za agenta u posredovanju prometa nekretnina – HGK Masterclass. Edukacija se sastoji od šest tematskih modula koji će pružiti sveobuhvatno znanje potrebno za polaganje stručnog ispita za agenta za posredovanje u prometu nekretnina, a to su: trgovačka društva i ugovori; stvarna prava na nekretninama i zemljišne knjige; porezi, financijsko poslovanje i marketing; prostorno uređenje; gradnja te procjena nekretnina.