Je li energetski certifikat obavezan za stan koji se prodaje?

Moram li imati energetski certifikat za stan veličine 39 m2 u starijoj stambenoj zgradi ako ga planiram prodavati? Ovakvo i slična pitanja agenti na tržištu nekretnina dobivaju svakodnevno. Očekivano, jer svi koji prodaju ili kupuju nekretninu u jednom će trenutku procesa doći i do tog dokumenta koji je potreban. Je li energetski certifikat obvezan, čemu služi, tko ga izdaje, koliko košta i je li potreban za stanove manje od 50 m2 pročitajte u nastavku.

Je li energetski certifikat u kupoprodaji nekretnina obavezan?

Nekretnine koje se prodaju, iznajmljuju ili daju u zakup moraju najkasnije na dan sklapanja ugovora imati izrađen energetski certifikat.

Energetski certifikat pokazuje energetska svojstva zgrade, odnosno koliko energije je potrebno koristiti za održavanje unutarnje projektne temperature u skladu s njezinom namjenom. Za svaki stan ili kuću koji se prodaju, prema zakonu je potrebno imati izrađen energetski certifikat.

Kada zakon nešto propiše, za nepoštivanje istog slijedi i kazna. U slučaju da energetski certifikat nije izrađen najkasnije na dan potpisa kupoprodajnog ugovora zakonski propisana kazna za fizičke osobe iznosi 5 do 10 tisuća kuna, a za pravne osobe 15 do 30 tisuća kuna. Nije malo zar, ne?

Tko izdaje energetski certifikat? 

Energetski certifikat je dokument koji predočuje energetska svojstva zgrade, a izrađuju ga ovlaštene osobe za energetsko certificiranje – energetski certifikatori. Dokument vrijedi 10 godina od dana njegova izdavanja i između ostalog, sadrži opće podatke o zgradi, energetski razred zgrade, rok važenja certifikata, podatke o osobi koja ga je izdala i izradila, podatke o osobama koje su sudjelovale u njegovoj izradi, kao i oznaku energetskog certifikata.

Energetski certifikat svakako utječe na cijenu stana. Bolji energetski razred znači manji mjesečni trošak za režije stoga se kupci radije odlučuju na kupnju energetski učinkovitih stanova. Također, mnoge banke daju povoljnije kamatne stope na stambene kredite za stanove koji imaju energetski certifikat  oznake B ili A.

Klara Kregar, agentica za nekretnine iz Starlinga

Većina našeg stambenog fonda su i dalje zgrade izgrađene u razdoblju 1950. do 1980., a njihov najčešći energetski razred je D. Razlog tome je nedostatak propisa o toplinskoj zaštiti u spomenutom razdoblju.

Naravno, ukoliko su zgrada ili stan adaptirani energetski certifikat će biti bolji. Ako kupujete stan u takvim starijim zgradama pitajte vlasnika što se sve kroz godine radilo na nekretnini, ipak su u pitanju vaši budući mjesečni troškovi. Zatražite na uvid energetski certifikat.

Ako je u zgradu ulagano trebala bi imati oznaku B ili C.

Nove, dobro toplinski izolirane zgrade najčešće spadaju u razred B ili C, dok visoki energetski razredi, A+ i A, uobičajeno zahtijevaju primjenu obnovljivih izvora energije, koji smanjuju ukupnu potrošnju energije po kvadratnom metru.

Koliko košta energetski certifikat za stan, a koliko za kuću?

Energetski certifikat moramo imati pri potpisivanju ugovora o kupoprodaji, no svakako se preporuča izraditi ga na početku procesa prodaje nekretnine.

Cijena energetskog certifikata za prosječan stan iznosi okvirno oko tisuću, a za kuću dvije tisuće kuna. No, to je samo okvirna cijena, proučite ponude na tržištu, ali pripazite da to budu ovlaštene osobe ili tvrtke.  Na stranicama nadležnog ministarstva možete provjeriti taj popis OVDJE.

Dobar agent za nekretnine trebao na vrijeme upozoriti svog klijenta na dodatni trošak za izradu energetskog certifikata, ako ga još nema. Također, bitno za napomenuti je i vremenski period koji je potreban za izradu, a to je oko sedam dana.

Kada nije potrebno imati energetski certifikat?

Energetski certifikat nije potrebno imati za zgradu koja se koristi za održavanje vjerskih obreda ili vjerskih aktivnosti, privremenu zgradu čiji je rok uporabe dvije godine ili manje, industrijsko postrojenje, radionicu i nestambenu poljoprivrednu zgradu s malim energetskim potrebama, stambenu zgradu koja se koristi manje od četiri mjeseca godišnje (npr. vikendica) i slobodnostojeću zgradu s ukupnom korisnom površinom manjom od 50 m2. A to znači da svaki stan koji se prodaje, bez obzira na veličinu, ako se nalazi u zgradi većoj od propisanih 50 m2 mora imati energetski certifikat.

Rubrika nastala u suradnji s agencijom