Krasna fasada, žarka boja ili tabla na pročelju. Po tim znakovima najlakše je prepoznati zgradu koja je prošla energetsku obnovu.
Mnogi stanari u tu su veliku investiciju ušli grlom u jagode, privukla ih je subvencija EU, a na kraju su požalili jer ne izdvajaju manje za grijanje, a pričuva im je drastično skuplja. Energetska obnova, unatoč subvenciji iz europskog proračuna, ipak je velika investicija, koja može poći po zlu na baš svakom koraku.
Sufinanciranje 50-60 posto investicije nije malo
Vrijednost energetske obnove mjeri su u milijunima kuna. Europska unija sufinancira i do 60 posto iznosa za radove, do 85 posto iznosa za projektnu dokumentaciju. U prosjeku, možete računati da će vam polovica investicije biti poklonjena. Ulaganja u stambeni fond itekako su nam potrebna jer je većina zgrada u Hrvatskoj izgrađena prije 1987. i nema odgovarajuću toplinsku zaštitu.
Gubici energije su veliki što potvrđuju i energetski certifikati koji u velikoj većini zgrada nose oznaku D ili E.
Kada država umiješa svoje prste, to na tržištu obično izazove poremećaj. Kod nas građevinski su radovi u nekim slučajevima višestruko preplaćeni, a ni nabavka prozora nije jeftinija nego da ste ih pojedinačno kupovali u trgovini.
S obzirom da većina stanara zgrada nema vremena voditi brigu o svakom detalju, glavninu posla vodi upravitelj. Problem se u praksi javlja ako se upravitelj precijenio pa ušao u više energetskih obnova nego ih je u mogućnosti odraditi ili ako upravitelj ne traži jeftinije ponude i zatvoren je prema građanima. Jednom kada stavite potpis da pristajete na energetsku obnovu, nitko vas više neće pitati što mislite o kamati koju nudi banka za kredit ili cijeni prozora.
Zato dobro otvorite oči.
Ulaganje ne znači da će računi za grijanje automatski biti manji
Logika bi nalagala da ako imate nove prozore, fasadu koja je deblja, onda bi nužno iznosi na računu za grijanje morali biti manji. Ali to se ne događa uvijek i automatski, osobito u zgradama koje se griju putem gradskih toplana.
Nakon što je obnova završena, stanari trebaju pokrenuti postupak smanjenja instalirane snage.
Sve to košta, jer treba platiti projekt, a onda i pričekati da isporučitelj grijanja utvrdi mogu li se ostvariti uštede i smanjiti instalirana snaga.
Koliko energetska obnova košta stanare?
Promatramo li na razini pojedinog stana, energetska obnova može nam se isplatiti samo onda ako ćemo za pričuvu davati tek kojih stotinjak kuna više na mjesec, a da ćemo to uštedjeti kroz manje iznose na grijanju. No s obzirom da pričuva nakon obnove ne može biti manja od 7 kuna po četvornom metru, jasno je da svatko treba na primjeru svog stana izračunati koliko bi ga u prosjeku koštala lijepa fasada i novi prozori.
Veće iznose za pričuvu stanari će plaćati i do 10 godina, pa se vrlo brzo na primjeru vlastitog stana može doći do računice koliko bi više plaćali pričuvu, a manje izdvajali za grijanje. Imajte na umu da su troškovi obnove nekima na kraju višestruko porasli, pa ih pričuva na kraju košta više od 10 kuna po četvornom metru.
Stoga, upuštate li se u ovu veliku investiciju, neka vam izračun na primjeru vlastitog stana nikad ne izlazi iz vida.