Nema medija koji nije objavio da cijena novogradnje u Zagrebu obara rekorde. Jedan kvadrat stana na lokaciji u centru grada, na Kegliću, u zgradi sa 135 stanova stoji 5.000 eura. Bez obzira što je su prosječne cijena u glavnom gradu daleko niže, ova prestižna nekretnina ima 1200 kupaca na listi čekanja. Kako takva potražnja utječe na rast cijena stanova općenito, i koliko uopće koštaju prosječne nekretnine pitali smo dvoje ljudi iz struke, iz Zagreba i Zadra.
Zašto cijene nekretnina rastu?
Bez obzira na koronakrizu i pad BDP-a cijene nekretnina i dalje rastu.
Posebno je velika potražnja za novogradnjom. Općenito, nekretnine se kupuju kao lude i nije to zabilježeno samo u Hrvatskoj nego i u ostatku svijeta. Početkom koronakrize tržište nekretnina se smrznulo i agenti za nekretnine su u svojim najcrnjim prognozama očekivali slom tržišta iz 2008.
No, upravo suprotno, tijekom pandemije cijene samo rastu.
„Ljudi su panično kupovali toaletni papir u strahu da će im ponestati. Nešto slično se sad događa i s nekretninama“
Henry Prior, agent za nekretnine, UK
Slična je situacija i u Hrvatskoj. Dodatno, mi imamo i dva potresa – zagrebački i petrinjski koji su psihološki utjecali na ljude i doveli do povećanja potražnje, kaže Ivan Varat savjetnik za nekretnine iz Zagreba.
Traže se novogradnje otporne na potrese jer u ljude se uvukao strah. Također, tu su i sezonske APN subvencije za kupnju stambenih nekretnina za mlade do 45 godine. Sve to dodatno je lansiralo potražnju za nekretninama, a paralelno s tim i cijene lete u nebo.
Ivan Varat, savjetnik za nekretnine
Statistika cijena stambenih objekata pokazuje da su u Zagrebu na godišnjoj razini one porasle za 7 posto, dok je na Jadranu taj rast nešto više od 6 posto. U ostatku Hrvatske cijene su više za oko 5 posto.
Tko su kupci nekretnina?
Bez obzira na pad BDP-a, ljudi kupuju nekretnine novcem koji su uštedjeli ranije, kaže Zdenka Buljat Batur, vlasnica agencije za nekretnine iz Zadra.
Banke više nisu interesantne, trgovanje kriptovalutama je za većinu građana prekomplicirano, pa gdje da ljudi ulože novac nego u dobri, stari kamen.
Zdenka Buljat Batur, agentica za nekretnine
Motivi za kupnju su različiti: kupuju se prve nekretnine, druga – za najam, prestiž, luksuz, što god i kako tko može, kaže Zdenka.
Korona je izazvala psihološki efekt u cijelom svijetu i najveći skeptici u ulaganje u nekretnine, pobornici šparanja u bankama otvorili su novčanike i žele investirati.
Domaći kupci su najčešće osobe koje su naslijedile nekretnine koje sada prodaju i istovremeno kupuju za sebe drugu, pogodniju. Nekretnine se kupuju i na kredit ili uz pomoć obitelji.
Kod nas kupuju ljudi koji godinama imaju kontakt s Hrvatskom, dolazili su kao djeca s roditeljima ljetovati ili su povezani nekim drugim vezama, naši iseljenici, uglavnom kupci koji poznaju našu zemlju.“
Zdenka Buljat Batur, agentica za nekretnine
Veliki interes iskazuju Nijemci, Austrijanci, Slovenci, Mađari, Česi, Slovaci, iseljenici iz BiH, i naravno naši građani. Svaki kupac koji uloži svoj novac pokazuje da vjeruje u našu zemlju, smatra Zdenka.
Govoriti da su strancima povoljne ili nepovoljne cijene je pojednostavljeno. Kupuje se i ostavlja novac tamo gdje želite i vjerujete.
Što potiče ljude na kupnju nekretnina u Hrvatskoj?
Definitivno na rast cijena nekretnina u Hrvatskoj, pa onda i prosjek, utječu i vanjski faktori. Porasla je cijena materijala i gradnje općenito. I u takvoj situaciji u Zagrebu se, primjerice, trenutno gradi na području cijeloga grada, gdje god ima slobodnih zemljišta.
Ovisno o lokaciji cijene se kreću od 3000 do čak 8000 eura po kvadratnom metru. Evo zašto se to mnogima isplati u brojkama:
Kamatne stope na stambene kredite su rekordno niske – od 2.2 do 3 posto i poticajne su za rješavanje stambenog pitanja: kupnju prve nekretnine, zamjenu za bolju ili veću nekretninu. Zbog niskih kamata na štednju – od 0.2 do 0.5 posto i inflacije od 3 posto novac u banci gubi vrijednost te ljudi kupuju nekretninu kao investiciju. Tu mogu računati na na 3 – 5 posto godišnjeg povrata na investiciju.
Ivan Varat, San Patrik nekretnine
Kakve su prosječne cijene nekretnina?
Iako ljudi u medijima mogu pročitati razne naslove o cijenama koje lete u nebo te na temelju toga neopravdano dižu cijene svojih kvadrata, to nije realno za sve tipove nekretnina, kaže Ivan Varat.
Po najvišoj stopi rastu cijene novogradnji na atraktivnim lokacijama. Tu se može očekivati daljnji rast cijena jer ponuda za novogradnjama i dalje ne zadovoljava potrebe potražnje. Nekretnine loše kvalitete, starije gradnje ili koje nisu kvalitetno održavane ne prodaju se po traženim cijenama, odnosno vrlo teško se prodaju.
Ivan Varat, savjetnik za nekretnine
No, rast cijena novogradnji automatski je doveo i do rasta cijena starogradnji, ali onih kvalitetnijih, održavanih ili na atraktivnim lokacijama.
Prosječne cijene nekretnina u Zadru
Između traženih i postignutih cijena je popriličan kaos i u Zadru. Generalno, cijene su visoke, kaže nam Zdenka Buljat Batur vlasnica zadarske agencije za nekretnine. U boljim, traženijim kvartovima cijene starogradnje su veće od cijene novogradnje smještene u perifernim dijelovima grada.
Tražene cijene znaju biti neopravdano visoke. Razlika u vrijednosti starog i novog trebala bi biti 25-30 posto, ali tu presudnu ulogu igra lokacija. Dio ozbiljnog tržišta drži se bliže prodavatelju i tu može biti od 5 do maksimalno 7 posto razlike od tražene cijene do postignute.
Zdenka Buljat Batur, agentica za nekretnine
No, kao i svugdje, uvijek postoji i onaj drugi dio tržišta koji ima praksu napuhavanja cijena, a time osuđuju nekretninu na dugo čekanje prodaje ili na kasnije drastično spuštanje cijene od 10 do 20 posto – samo da se proda.