Ah, to podstanarstvo! Uzdah je to koji će, smatramo, razumjeti svatko tko je barem jednom u Hrvatskoj živio u tuđem stanu kao podstanar.
Stanovi koji nisu održavani desetljećima, kante koje najmodavci pokušaji podvaliti pod umivaonik (da, bilo je i toga), namještaj iz prošlog stoljeća i tabletići na oronulom stolu, prljavi zidovi… Zvuči grozno, no uzmemo li u obzir činjenicu da postoji mnogo stanodavaca koji ne uzimaju u podstanarstvo bilo koga, to su tek sitnice.
Dok jedni odbijaju potencijalne stanare jer ne žele primiti kućne ljubimce, drugi idu u još veći ekstrem pa odbijaju i obitelji s malom djecom – da se ne ošteti namještaj.
Zašto je podstanarstvo kod nas nužno zlo?
Podstanarstvo je kod nas, čini se, nužno zlo. Svi, ili gotovo svi žele biti vlasnici nekretnine. Taj se stav nije promijenio ni u protekle dvije godine. Unatoč koroni i potresu tržište nekretnina je itekako živo.
U Zagrebu i okolici prije pet godina prodano je oko 6 tisuća stambenih nekretnina u toj godini, a lani oko 12 tisuća. Udvostručio se broj prodaja.
Taj fenomen vlasništva nekretnine koji je specifičan za naše podneblje ima najviše veze s povijesnim razlozima iz prošlog sustava, kad se vlasništvo podrazumijevalo, kaže Ivan Varat iz San Patrik nekretnina. Također, mentalitet ljudi u Hrvatskoj podrazumijeva da se višak kapitala investira u “ciglu”, odnosno nekretninu što je simbol sigurne investicije.
Život u unajmljenoj nekretnini je specifičan za ljude koji su mobilni, češće mijenjaju poslove i mjesto stanovanja što nije baš specifično za naš mentalitet.
Ivan Varat, savjetnik za nekretnine
Je li podstanarstvo postalo povoljnije na najvećem zagrebačkom tržištu?
Prije korone i potresa Zagreb je vrvio stanovima za dnevni najam. Da biste pronašli pristojan i povoljan stan, osobito za obitelji s djecom, trebalo se dobro pomučiti. Sad je situacija ipak povoljnija za ljude koji traže privremeni dom. Stanovi za dnevni najam, uglavnom na dobrim lokacijama i lijepo uređeni po ukusu turista, sad su dostupni za dugoročni najam. A i cijena najma ima silaznu putanju, kaže savjetnik za nekretnine Ivan Varat.
Korona kriza uzrokovala je lani pad od 85 posto u noćenjima turista što je praktički potpuno zaustavilo dnevni najam. Ti stanovi su prebačeni u ponudu dugoročnog najma, pa se ponuda stanova na tržištu povećala.
Ivan Varat, San Patrik nekretnine
S druge strane, prilično se smanjila potražnja i za dugoročnim najmom zbog zatvaranje gospodarstva, škola i fakulteta. Sve skupa uzrokovalo je pad cijena najma stanova.
Morate li zaista biti u podstanarstvu?
Iako je podstanarstvo ponekad izbor pojedinca, mnogi podstanari zapravo nemaju alternativu pa često zbog toga pristaju na poprilično nehumane uvjete.
Recimo da ste iz manje sredine preselili u Zagreb zbog posla. Čak da imate plaću od 7.500 kuna neto (dakle, tisuću eura), kada platite stan od 500 eura i režije u iznosu od oko 150 eura, koliko vam zaista ostane na računu? Tek iznos za hranu i mjesečnu tramvajsku kartu. Ukratko, podstanarstvo će vam „pojesti“ gotovo cijelu zaradu.
No, vjerovali ili ne, postoje neke situacije kada se podstanarstvo isplati. Čak možete izračunati koliko godina vam se isplati biti u podstanarstvu, prije negoli zatražite kredit za stan, ako ga ne možete platiti u gotovini ili uz djelomični kredit.
Možete li uz plaćanje najamnine štedjeti za svoju buduću nekretninu ili ste u stanu koji iznajmljujete ispod cijene zbog poznanstva, podstanarstvo vam može biti isplativije od kupovine stana.
Mnogi, naime, zaborave na činjenicu da kada ste vlasnik nekretnine, vi uz ratu kredita trebate još plaćati troškove održavanja, razne investicije u kućanstvo, troškove osiguranja i slično, te ono najvažnije, kamate na kredit.
Važno je spomenuti i to da Zakon o najmu stanova iz 2018. godine jasno propisuje kako troškove raznih popravaka, recimo vešmašine, plaća najmodavac, a ne podstanar.
Sve to može vam uštedjeti i nekoliko stotina kuna mjesečno, što nakon više godina podstanarstva može biti već pozamašni iznos u fondu za vašu prvu nekretninu. Dakle, DA, postoje situacije u kojima je bolje izabrati podstanarstvo od kupnje nekretnine.
Stranci kupuju prvu nekretninu u četrdesetima
Računicu koju smo vam predočili dobro znaju i stranci, bilo u razvijenim europskim državama ili recimo u Americi. Dobra većina njih živi u podstanarstvu, neki čak i do trenutka dok im djeca odu na školovanje u drugi grad ili državu, pa tek tada kupuju nekretninu u kojoj će provesti svoje zlatne dane.
Razlog je jasan. Nekretnina od recimo 100 kvadratnih metara košta puno, a kada djeca odrastu, više vam neće imati smisla živjeti u ogromnom stanu i plaćati visoke režije.
Zato stranci najprije nekretnine iznajmljuju pa tek tada kupuju, ali u pitanju su tek manje nekretnine „za starost“.
Kupovina nekretnine u njihovom slučaju opravdana je tek izuzetno niskim kamatama kredita ili vrlo povoljnom kupovinom nekretnine kojoj će s godinama rasti vrijednost, odnosno kupovinom nekretnine za dnevni najam ili preuređenje u apartman za najam.
U ostalim situacijama trebali biste ipak dobro razmisliti jer, imajte u vidu, nekretnina postaje vaša tek kada otplatite zadnju ratu kredita, što je u mnogim slučajevima tek za 20 ili 30 godina.