Kad će više krenuti taj pad cijena nekretnina pitaju se mnogi koji sa svojim prosječnim hrvatskim plaćama o vlastitim kvadratima mogu samo sanjati?
Od 2015. godine nekretnine u Hrvatskoj poskupjele su 40 posto, dok je, prema podacima Eurostata, prosječno poskupljenje u zemljama EU tijekom proteklih šest godina iznosilo 37,4 posto. Naše nekretnine su rekordno poskupjele.
Cijene nekretnina u 2022
Europski statistički ured donosi i najsvježije podatke za prvo tromjesječje 2022. godine. Cijene stambenih nekretnina u EU i eurozoni porasle su početkom godine najsnažnije u više od 15 godina.
U Hrvatskoj je rast cijena stambenih nekretnina 2022. bio iznad europskog prosjeka i u prva tri mjeseca je iznosio 13.5 posto više nego lani u to isto vrijeme.
izvor: Eurostat
Početkom 2021. godine stan od 60-tak kvadrata, vrijedan oko 150 tisuća eura, početkom 2022. koštao je 170 tisuća eura ili 150 tisuća kuna više.
procjena poskupljenja
Cijene nekretnina po gradovima: Split, Zagreb, Rijeka, Osijek
Stanovi koji se najviše gledaju su upravo stanovi do 150 tisuća eura što si mlade obitelji većinom mogu priuštiti. To su uglavnom dvosobni ili trosobni stanovi, kaže za RTL Lucijan Šuško, agent za nekretnine.
A upravo takvih na tržištu najviše nedostaje
Veliki se dio trgovine nekretninama događa u Zagrebu, našem najvećem tržištu stambenim kvadratima, ali i na obali gdje najviše kupuju stranci. Potražnja je još uvijek veća od ponude i to uvelike utječe na rast cijena nekretnina.
Kada pitate bilo kojeg stručnjaka za nekretnine kolika je prosječna cijena kvadrata stana u Zagrebu po kvartovima, ili prosječna cijena po ostalim gradovima, malo tko će se upustiti u davanje lakonskog odgovora. A još teže će se odlučiti na predviđanje što će biti s tržištem u budućnosti, hoće li krenuti pad cijena nekretnina ili ne.
U situaciji još uvijek velike potražnje za nekretninama cijene su vrlo šarolike.
Visoke cijene postižu novogradnje, ali i stariji stanovi na boljim lokacijama, obnovljeni i namješteni, jer, za bilo kakvu renovaciju majstore je teško dočekati, baš kao i namještaj za stan, otkrio nam je nedavno Filip Ćulibrk iz agencije Starling.
S prosječnim cijenama vodi Split – više 3000 eura po kvadratu, zatim slijedi Zagreb s cijenom od 2300 eura po kvadratu, Rijeka s nešto više od 1800 eura, dok u Osijeku cijena prijelazi 1000 eura po kvadratu.
Lucijan Šuško, agent za nekretnine
Realna cijena nekretnina
Početkom 2022. godine cijene stanova i kuća rasle su ubrzano u cijeloj EU.
I kod nas je novac postao dostupan i zaduženja povoljna, kamate na stambene kredite dosegle povijesno najniže razine, a u najavi je bio nastavak programa subvencioniranja stambenih kredita – APN, objasnila nam je nedavno na ovim stranicama stručnjakinja za investicije Vedrana Likan.
Ove godine APN natječaj je ostvario rekordnu rundu – odobreno je više od 5 i pol tisuća subvencija.
K tome svemu, za 2023. najavio se euro – tržišna okolnost u kojoj, temeljem iskustva onih zemalja koje su prije nas ušle u eurozonu, s razlogom možemo očekivati porast cijena. Samim time, dodatno se otvorio prostor i potreba za siguran plasman slobodnog i dostupnog novca – upravo u nekretnine.
U odnosu na BDP po stanovniku, prosječnu plaću i cijenu stambenog kvadrata – danas kvadrat plaćamo MANJE nego prije 10 godina. Naravno, ovdje ne govorimo o nominalnom iznosu nego o cijeni kvadrata u odnosu na spomenute parametre. Stoga, iluzorno je očekivati da će cijena kvadrata, u odnosu na druge fundamente tržišta ostajati nominalno ista ili padati, dok svi drugi elementi tržišta rastu.
Vedrana Likan, stručnjakinja za nekretnine
Hoće li pasti cijene nekretnina u budućnosti?
Divljanje cijena mogle bi zaustaviti porezne promjene. Primjerice, put do vlastitih kvadrata bio bi lakši bez PDV-a na kupljenu nekretninu ili smanjenja poreza na prvu transakciju, predlaže Likan.
U borbu s inflacijom ide se već najavljenim rastom kamatnih stopa. Trend je pada cijena metala i drugih sirovina koje utječu na troškove gradnje pa bi uzlazni trend na tržištu nekretnina mogao biti zaustavljen, piše Jutarnji list.
Tu su stručna mišljenja podijeljena.
Jedni očekuju pad potražnje za stanovima i kućama zbog slabijeg interesa za kredite i očekivanja da će, s usporavanjem ekonomije, građani koji raspolažu viškom gotovine, domaći i strani, biti manje spremni za ulaganja. Na tom tragu su ekonomisti Goldman Sachsa koji procjenjuju da će u nekoliko zemalja cijene vjerojatno pasti za nekoliko mjeseci.
I HNB se u svojoj analizi dotaknuo cijena nekretnina.
Ulazak u eurozonu i Schengen dat će dodatan poticaj strancima za kupnju nekretnina.
S druge strane, rast kamatnih stopa trebao bi djelovati i na smanjenje poticaja za kupnju nekretnina, rekao je guverner Vujčić, no taj se efekt ne može dogoditi “preko noći”.
Uz očekivano zaoštravanje uvjeta financiranja, do usporavanja aktivnosti na tržištu moglo bi doći uslijed nepovoljnog kretanja dohodaka, što znači da će plaće možda biti više, ali zbog inflacije će realno vrijediti manje.