Ove jeseni za najam stana treba izdvojiti 6 do 17 posto više nego lani. U studentskom središtima poput Zagreba poprilično je teško naći manji stan zadovoljavajuće kvalitete, a to znači blizu svih sadržaja i prometno povezan, za cijenu do 300 ili 350 eura.
Lani, a posebno 2020. godine bilo je lakše i jeftinije naći pristojan stan. Zbog potresa i korone prestala je navala turista, pa je veliki broj stanova za dnevni najam bio na raspolaganju za dugoročno iznajmljivanje. Ove studentske godine, u kombinaciji s inflacijom i nedostatkom ponude koja odgovara kriterijima budućih stanara, došlo je i do povećanja cijena, ocijenilo je Njuškalo.
Podstanarima ne idu na ruku ni sve skuplji kvadrati novogradnje i starogradnje u većim gradovima. S prosječnim plaćama, uz kredit ili APN natječaj, mladim ljudima vlastiti stan je sve udaljenija kategorija.
Viša cijena najma stana u Splitu, Zadru, Dubrovniku, Osijeku i Puli
Ove 2022. godine skuplje podstanarstvo zadaje muke studentima i utječe na kvalitetu njihova života.
Najtraženiji stanovi, od 350 eura i manje, čine tek 10 posto ponude tržišta najma.
izvor: Njuškalo


Cijene su najviše skočile u Splitu i Zadru za 17 posto, zatim u Dubrovniku 16 posto, te u Osijeku i Puli 10 posto.
Sve su to studentska središta, pri čemu povratak studenata u gradove znači i veći interes za dugoročni najam stanova.
Cijena najma stanova u Zagrebu 2022.
Najveća potražnja za najmom stanova definitivno je u Zagrebu.
Cijena podstanarstva u Zagrebu porasla je za 6,63 posto. Iznajmljivanje po kvadratu prosječno iznosi 10,74 eura, a za traženije manje stanove i 17 eura.
izvor: Njuškalo
Na skok cijena najma ove godine dodatno je utjecao omjer ponude i potražnje. U Zagrebu je ponuda 17 posto manja, dok je potražnja ove jeseni narasla oko 10 posto.
Kad pretražujete oglasnike i tražilice agencija prije ćete naći stan u cjenovnom razredu od 450 do 650 eura mjesečno, nego manji stan od 30 kvadrata za 300-tinjak eura.
Takvi stanovi ispod 350 eura čine tek 10 posto ukupne ponude.
A s druge strane, oko 30 posto najmoprimaca u Zagrebu traži stanove za najam od 350 do 450 eura.
Poprilično se traže i stanovi do 300 eura, ali i njih značajno nedostaje, istražili su u Njuškalu.

Rast potražnje i pad ponude plus inflacija jednako više cijene podstanarstva u Zagrebu
Stan do 300 eura može se pronaći i u Zagrebu, ali ne u centru grada. Riječ je uglavnom o lokacijama poput Prečkog, u kući u Donjoj Dubravi ili u Retkovcu. Toliko košta na primjer jednosoban stan u Vrapču ili soba s kupaonicom i zajedničkom kuhinjom u Maksimiru.
Sve su popularnije te coliving solucije, iznajmljivanje po sobama, kada se veći stanovi dijele u manje jedinice sa zajedničkim prostorijama.
Ne zaboravimo – na tu minimalnu cijenu mjesečnog najma treba pribrojiti i režije, koje su isto poskupjele, naravno.
Porasle su i cijene podstanarstva u novogradnji. Stan od 50tak kvadrata u Zagrebu čiji je mjesečni najam lani iznosio 500 eura, ove je godine najmanje 650. I taj se iznos ne odnosi se na bolje, ekskluzivnije lokacije. Tamo su cijene još i više.
Što onda preostaje studentima, ali i svim drugima, primjerice samcima koji rade? Sve su češće coliving kuće ili stanovi. Iliti, dobri stari recept – pronađi cimera.
Onaj tko si za stanovanje ne može izdvojiti više od 300 eura mjesečno može iznajmiti sobu u većem stanu ili kući, i tako si priuštiti život u gradu, na boljoj lokaciji. A stanodavac će dobiti svoju traženu cijenu od primjerice 1500 eura koliko se traži za takve velike nekretnine.
Koliko je vremena potrebno da se iznajmi stan
Ranijih godina ste mogli dogovarati gledanje stana za mjesec dana, danas je to nemoguće jer se odmah iznajmi, kažu agenti za nekretnine. To potvrđuje i Njuškalovo istraživanje.
Velika potražnja i manja ponuda rezultirali su bržim iznajmljivanjem stanova pa je u prosjeku potrebno 9 dana manje da se iznajmi stan u odnosu na prošlu godinu. U Splitu stanovi za dugoročni najam odu još i brže, za 16 dana manje. Stanodavci mogu biti zadovoljni i u Osijeku, Varaždinu, Rijeci i Puli jer su im trebala 3 do 7 dana manje da rentaju oglašeni stan.