Na pragu zime, još je 4 tisuće ljudi u Zagrebu bez plina, grijanja i tople vode. Mnogi se još nisu snašli ili stigli ugraditi kondenzacijski bojler i sanirati dimnjake.
Bojana Šošić već je 15 godina predstavnica suvlasnika. Otkad je potres zatresao Zagreb, telefon ne prestaje zvoniti. Dimnjačare, građevince, inženjere oslovljava imenom. Zovu i stanari. Uznemireni. Majstori ruše zabatni zid do kraja, a nismo se tako dogovorili, žale se. Očekuju da Bojana riješi situaciju sa šefom građevinske ekipe, pa ona bez odgađanja to odmah i napravi. Budžet se ne smije probiti, ljudima je dosta troškova. Biti predstavnik stanara je kao posao, posebno u ovoj situaciji kad je toliko zgrada nastradalo, kaže Bojana. U nastavku pročitajte što je na naša pitanja odgovorila kao predstavnica suvlasnika jedne zgrade u centru Zagreba i kako iz njezinog iskustva izgleda kada morate što prije ugraditi kondenzacijski bojler i sanirati dimnjake.
Tko mora ugraditi kondenzacijski bojler?
Bojana Šošić: Sve zgrade koje su pogođene potresom i mogu koristiti subvenciju, tj. sve zgrade koje traže povrat novca za sanaciju dimnjaka, krova, zabata i liftova moraju prijeći na kondenzacijske bojlere. Ljudi koji žele subvenciju za bojlere imaju na raspolaganju do 80 posto vrijednosti bojlera. Uvjet je da imaju projekte koje moraju napraviti građevinci, strojari i statičari. Ako su krov i zabatni zid u redu i radi se samo izmjena bojlera i dimnjaka, onda se radi strojarski i statički projekt, jer se ne zna koliko su stradali dimnjaci, iznad i ispod krova.
Je li ugradnja kondenzacijskog bojlera zakonska obveza?
Bojana Šošić: Ne. Ako se ne traži subvencija, kondenzacijski bojler nije obveza. Ako se pokvari atmosferski bojler, imate ga pravo popraviti, ali ipak je nužna sanacija dimnjaka sa inoks cijevima.
Zbog potresa su mnogi još bez tople vode i grijanja, koliko se čeka na izmjenu kondenzacijskog bojlera?
Bojana Šošić : Jako dugo, jer je jako malo ovlaštenih servisa za sanaciju dimnjaka za takve bojlera. Ovisimo o njima i njihovim terminima. Problematično je jer se treba uskladiti i s dimnjačarima i s instalaterima koji će montirati bojler, a ne možete ga montirati dok dimnjačar ne da „zeleno svjetlo“. Dodatni izazov je što su u centru Zagreba mnoge zgrade zaštićeni spomenici kulture, a ako i nisu nalaze se u ulici koja je pod zaštitom. Tako da svi mi koji po centru vodimo slične poslove moramo raditi projekte za svaki korak i tražiti posebne suglasnosti.
Što ako zgrada nema novca u pričuvi?
Bojana Šošić : Jedina je opcija da zgrada uzme kredit. Veliki broj zgrada je u takvoj situaciji. Od 1998. plaćamo pričuvu, po zakonu. Najniži iznos je 1,53 kuna po četvornom metru + PDV. S tom najnižom pričuvom mogu opstati samo novije, očuvane ili već obnovljene zgrade. Stare zgrade koje su do dan-danas držale najnižu pričuvu, naravno da ne mogu ništa napraviti. Teško mi je to prevaliti preko usta, ali trebalo je o tome ranije misliti. Sad su mnogi u šoku kad im pričuva skače na 5, 7, 8 i do 12 kuna po četvornom metru. Ima i mnogo neplatiša koje se teško može utužiti jer nemaju ni račune. I tu se vrtimo u krugu.
Ako hoćemo nešto riješiti, jako je važan predstavnik suvlasnika koji zna što treba napraviti. Onda će i upravitelj znati što treba napraviti. A to je analiza godišnjeg programa i procjena novog iznosa pričuve.
Isplati li se čekati subvencije?
Bojana Šošić : Isplati se, jer subvencija nije mala. Ova prva, za sanaciju dimnjaka, zabata, lifta ili krova je do 12 tisuća kuna – po stanu. EU daje 80 posto iznosa za bojlere, a još je tu i zakon o obnovi koji je država donijela, a još nije zaživio. Svi koji su stradali u potresu su trebali odraditi to kako treba, i sudjelovati u tome, jer nitko vam ne poklanja ništa u životu. Isplati se uzeti i kredit za obnovu . Taj novac će se vratiti u nekom određenom postotku. S druge strane, ako država garantira da će subvencije biti isplaćene, mogli smo izbjeći kredite. To se moglo dogovoriti s upraviteljima i pomoglo bi zgradama koje su već bile u minusu.
Mogu li se još dati prijave za subvencije?
Bojana Šošić: Sva sreća da je rok produžen. Bio je planiran do 31. listopada, ali sad je produžen do lipnja 2021., uz neke izmjene. U situaciji kad nema dovoljno izvođača radova i s obzirom da treba prikupiti sve analize, projekte, ateste i ponude – na koju foru smo mi mogli predati sve do 31. listopada? Nema šanse.
I za kraj, nije loše ponoviti: Još uvijek je moguće dobiti novac za sufinanciranje kupnje kondenzacijskog bojlera. Svi oni čiji su stanovi i kuće stradale u potresu mogu se prijaviti na javni poziv Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Pojedino kućanstvo može dobiti 8 tisuća kuna po bojleru. Za ovu „prvu pomoć“ osigurano je 41 milijun kuna što je dovoljno za oko 5200 bojlera.